Klokani

*Klokani nastanjuju vrlo različite okoliše. Pored obitavanja u stepama, neke vrste žive u planinama, dok klokani penjaši nastanjuju stabla i žive u krošnjama. Općenito, oni su aktivniji noću, no neke se jedinke mogu sredti i po danu. Mnoge vrste žive u skupinama bez vidljivih socijalnih struktura.

*
Kretanje

Klokani imaju dva načina kretanja, ovisno o brzini koju žele postići. Kod veće brzine, skaču samo stražnjim nogama a rep ostaje u zraku i služi održavanju ravnoteže. Na taj način dosižu brzinu od 50 km/h a ovakvi skokovi kod velikih vrsta često dosižu dužinu i do 9 m. Kad se polako kreću, klokani se koriste s "pet udova": dok se oslanja na prednje noge i rep, povlači stražnje prema naprijed; kad se osloni na njih, prednje noge i rep pomiče prema naprijed. Skokovi su kod velikih brzina vrlo efikasan način kretanja. Zahvaljujući vrlo elastičnim trakama mišića, mogu bez veće potrošnje energije brzo napredovati, što je u suhoj klimi i ponekad škrtoj raspoloživoj hrani vrlo značajno. Pri maloj brzini njihov način kretanja ima značajno veću potrošnju energije. Klokani se ne mogu kretati unatrag.
Klokani penjaši ne skaču, ali se dobro penju.



Klokani su biljožderi koji se hrane raznim biljkama, ovisno što u njihovom okolišu raste. Često koriste jednake biološke niše koje na drugim kontinentima naseljavaju parnoprstaši, a i probavni sustav im se konvergentno razvio. Mikroorganizmi u višedjelnom želucu pomažu kod probave teško probavljive hrane, a ponekad pojedenu hranu ponovo žvaču. To je omogućilo, da klokani mogu preživjeti i u područjima s vrlo škrtom vegetacijom.

Obični ris

Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred: Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Felidae
Potporodica:Felinae
Rod:Lynx
Vrsta:L. lynx
Dvojno ime
Lynx lynx
(Linné, 1758)

Obični ris u zagrebačkom zoološkom vrtu
Dužina tijela im je do 1,30 m (uz dodatak repa od 11 do 25 cm) a u ramenima su visoki oko 65 cm. U srednjoj Europi, ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 kg (krajnje vrijednosti su 12 do 37 kg). Ženke su s prosječnom težinom od 17 do 20 kg (krajnosti su 12 do 29 kg) osjetno lakše od mužjaka. Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu, i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama do eventualno prugama. Šare ovise o okolišu i od područja do područja su različite. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen

u wikipediji piše da U riseva ima samo na Velebit ja mislim da ih ima i u Slavoniji...
(U Hrvatskoj ris živi na Velebitu i zaštićena je vrsta, premda većina ljudi na tu zabranu lova ne gleda.)

Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Felidae
Potporodica:Pantherinae
Rod:Panthera
Vrsta:P. tigris
Dvojno ime
Panthera tigris


Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u Indoneziji. Dug je 140 cm a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 kg a ženke oko 90 kg. Sibirski tigar je bitno veći. Dužina tijela može biti čak i 3 metra. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 400 kg (ženka 300 kg). Time je sibirski tigar, nakon medvjeda najveći kopneni grabežljivac.

Tigar

Panda

Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Klasa:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Ursidae
Rod:Ailuropoda
Vrsta:A. melanoleuca
Dvojno ime
Ailuropoda melanoleuca
David, 1869.

elika panda (lat. Ailuropoda melanoleuca) je miroljubiva životinja iz porodice medvjeda koja se hrani izdancima bambusa. Panda je crno-bijeli medvjed koji živi u temperaturnoj zoni bambusovih šuma u centralnoj Kini. Njihova populacija je malobrojna i izolovana jer su šume bambusa u Kini prorijeđene. Vlada NR Kine je ustanovila više od 30 rezervata. Zbog sve ubrzanijeg ekonomskog rasta, pandama je ljudska pomoć potrebna i to više nego ikada. Nalazi se među najugroženijim životinjskim vrstama i često se uzima kao simbol ugroženih vrsta kao i borbe da se one zaštite.
sa wikipedija..

Miševi

Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su domaći miševi. Osim njih, ovaj rod obuhvaća još 37 vrsta od kojih su neki, kao domaći miševi, hemerofili, dok su drugi životinje koje žive daleko od ljudi, povučeno, u šumama.
Kao i većina glodavaca miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na Antarktici i nekim manjim otocima, kao niti u moru. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane.

Osobine [uredi]

Tijelo im je dužine između 4,5 i 12,5 cm, a rep je obično jednako dug kao i tijelo. Prosječno su teški oko 30 grama. Neki miševi su u ljudskom uzgoju dosegli i 60 grama. Divlji miševi imaju siva ili smeđa leđa, a na trbušnoj strani svjetlije sivo ili smeđe, nerijetko i bijelo krzno. U uzgoju su u međuvremenu postignute nebrojene varijacije boja. Rep je pokriven vrlo finom dlakom, tako da se na prvi pogled čini gol.

Majmun

Majmun je naziv za pojedine životinjske vrste iz sisarskog reda primata. Red primata se dijeli na dvije grupe: u prvu grupu se ubrajaju svi polumajmuni (Prosimii), a u drugu pravi majmuni, čovjekoliki majmuni i ljudi (Anthropoidea). Termin „majmun“ obuhvata prave i čovjekolike majmune, ali nije pogrešno tim terminom obuhvatiti i polumajmune (lemure i avetnjake), jer sam termin ne označava monofiletsku grupu. Ako se posmatra u širem smislu riječi, majmun bi bila oznaka za bilo koju vrstu primata, izuzev čovjeka i njegovih neposrednih predaka.Imaju mnoge slicnosti sa covjekom pa zato ih i zovu covjekoliki majmuni jer nemaju rep,imaju istu krvnu grupu,slicno razvice...